SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U POLJOPRIVREDI - PRIJE
• Rad u poljoprivredi ovisi o vremenskim uvjetima zbog čega je bio vrlo skup za poslodavce.
• Poslodavci su plaćali rad za cijeli mjesec, a radilo bi se možda samo pet dana, što je bio jedan od razloga za angažiranje radnika “na crno” zbog čega bi gubili i poslodavci i radnici.
SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U POLJOPRIVREDI - SADA
• Privremeno i povremeno zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi regulirano je Zakonom o poticanju zapošljavanja (NN 57/12), Pravilnikom o sadržaju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i Odlukom o najnižem iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012. (NN 64/12).
• Znatan dio dosadašnjeg „crnog tržišta“ rada će se na ovaj način legalizirati, a poslodavcima će se olakšati zapošljavanje.
TKO MOŽE BITI SEZONSKI RADNIK U POLJOPRIVREDI?
• Nezaposlene osobe koji su u evidenciji HZZ-a (neće se brisati iz evidencije i ne gube prava koja ostvaruju po osnovi nezaposlenosti).
• Nezaposlene osobe koje nisu u evidenciji HZZ-a.
• Umirovljenici (omogućen legalan rad na sezonskim poslovima bez prekida statusa umirovljenika).
• Ostali tražitelji posla koji nisu u radnom odnosu, odnosno zaposleni na puno radno vrijeme.
TKO NE MOŽE?
• Maloljetnici (zbog visoko rizičnog posla).
• Osoba koja koristi rodiljina ili roditeljska prava prema posebnim propisima.
• Zaposleni u radnom odnosu na puno radno vrijeme.
NA KOJIM SE POSLOVIMA MOGU ZAPOSLITI SEZONSKI RADNICI U POLJOPRIVREDI
Privremeni, odnosno povremeni sezonski poslovi u poljoprivredi su poslovi u području:
• Bilinogojstva koji obuhvaćaju pripremu zemljišta, sjetvu, sadnju, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidbu, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, presađivanje, zaštitu bilja, žetvu, berbu, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, doradu, preradu i pakiranje.
• Stočarstva koji obuhvaćaju striženje, mužnju, janjenje, jarenje, prikupljanje i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda.
• Ribarstva koje obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi, morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka.
NAJDULJI ROK TRAJANJA RADNOG ODNOSA NA SEZONSKIM POSLOVIMA U POLJOPRIVREDI
• Najdulji rok trajanja sezonskog rada u poljoprivredi je 90 dana u jednoj kalendarskoj godini, bez obzira na to je li radnik radio neprekidno ili uz prekide.
• Ugovor o sezonskom zapošljavanju zaključuje se evidentiranjem dnevnog vaučera na početku radnog dana u popunjen Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi/knjižici (USP-1 obrazac).
VRIJEDNOSNI KUPON
• Dnevni vrijednosni kuponi/vaučeri kojim se na dnevnoj osnovi plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I i II stup), za zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje za ovu će godinu iznositi 20,09 kn i mogu se kupiti u poslovnicama FINA-e.
• Neupotrijebljeni kuponi mogu se zamijeniti za gotov novac u poslovnici u kojoj su kupljeni, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.
• Za kupljene vrijednosne kupone FINA izdaje poslodavcu račun.
• Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi (knjižica s prednjom, zadnjom, prvom i 30 unutarnjih stranica) papirnati je Obrazac USP-1 koji se može kupiti u Narodnim novinama i Hrvatskoj pošti. • Predajom i prihvatom vaučera smatra se da su sezonski radnik i poslodavac suglasni sa sadržajem ugovora.
• Sezonski radnik je za vrijeme rada obvezan kod sebe imati Ugovor o sezonskom radu - Obrazac USP-1.
ISPLATA DNEVNE PLAĆE
• Najniži dnevni iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi, za 2012. ne može biti niži od 70,40 kuna.
• Dnevna plaća i ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i na njih se plaća porez na dohodak i prirez poreza na dohodak.
• Način isplate plaće upisuje se u tipski Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi (Obrazac USP -1).
• Predujam poreza na dohodak po stopi od 25% (bez priznavanja osobnih odbitaka), na primitke (dnevni iznos plaće i ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku), ne obračunavaju se i ne uplaćuju istodobno s isplatom ili davanjem primitka, već na kraju mjeseca u kojem su isplaćeni ili dani primici, čime se pojednostavljuje postupak oporezivanja.
ŠTO DEFINIRA UGOVOR
• Radni dan sezonskog radnika u poljoprivredi ne smije trajati duže od 12 sati.
• Sezonski radnik u poljoprivredi ima pravo za svaki radni dan na stanku u trajanju od najmanje 30 minuta, ako radi najmanje šest sati dnevno, a tijekom svakog vremenskog razdoblja od 24 sata, ima pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno.
• Također ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojemu se pribraja dnevni odmor
UTVRĐIVANJE RADNOG STAŽA
• Radnik zaposlen na sezonskim poslovima u poljoprivredi dužan je, radi utvrđivanja staža osiguranja, najkasnije na kraju godine dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje podatke o sezonskom radu u poljoprivredi tijekom te godine.
NOVČANE KAZNE
• Novčanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac - pravna osoba, odnosno novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se poslodavac - fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe zbog kršenja odredbi Zakona o poticanju zapošljavanja.
Želimo Vam uspješnu sezonu, a za dodatne informacije javite se u najbližu podružnicu Poljoprivredne savjetodavne službe. Propise navedene u ovom letku možete pronaći na web stranicama www. mrms.hr, www.mps.hr i www.savjetodavna.hr.
KONTAKTI
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb Tel: +3851 6106 111 Fax: +3851 6109 201 www.mps.hr
MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA
Ulica grada Vukovara 78, 10 000 Zagreb Tel: +3851 6106 311 E-mail: [email protected] www.mrms.hr
POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA
Fra Andrije Kačića Miošića 9/III, 10 000 Zagreb Tel: +3851 4882 700 Fax: +3851 4882 701 www.savjetodavna.hr