Kontaktiraj nas

+385 52 453-473

Radno vrijeme

Pon - Pet 7:00 - 15:00

Porezna uprava obavještava korisnike da za simulaciju razlike (uplate/povrata) iznosa poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za 2020. godinu mogu koristiti Informativni kalkulator za godišnji obračun poreza i prireza za 2020. godinu. Kalkulatoru možete pristupiti na stranicama porezne uprave.

Kalkulator godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak služi informativnom obračunu i simulaciji razlike (uplate/povrata) iznosa poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak temeljem unosa sljedećih podataka:

isplaćeni bruto primici
uplaćeni doprinosi
godišnji osobni odbitak
uplaćeni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak
odabir godišnje stope prireza na padajućem izborniku

Informativni kalkulator POVEZNICA

Jučer je Upravni odbor Udruženja obrtnika Poreč jednoglasno usvojio odluku o uključivanju u humanitarnu akciju Hrvatske obrtničke komore kojom se prikupljaju sredstava za stradale u potresu na području Banije. Udruženje obrtnika Poreč donirati će 15.000 kuna na račun akcije "Obrtnici za stradale od potresa". Nastavak je to aktivnosti kojima HOK nastoji ublažiti posljedice potresa stanovništvu Petrinje, Siska, Gline i okolnih mjesta. 

Podsjećamo, Hrvatska obrtnička komora je odmah nakon potresa donirala 50 agregata od 2kW, 28.000 m2 plastične folije za pokrivanje uništenih krovišta, organizirala dostavu 200 kg kruha dnevno u Petrinju te donirala medicinsku opremu Općoj bolnici dr. Ivo Pedišić u Sisku. Aktivnosti na pomaganju ugroženih tu neće stati. Akcija se nastavlja, te pozivamo obrtnike Poreštine da budu solidarni s ljudima u potrebi. 

Pozivamo da se  uključe i uplatite sredstva na žiro račun otvoren za donacije. Prikupljena sredstva bit će namjenski raspoređena tamo gdje je pomoć najpotrebnija.

Broj žiro-računa na koji se mogu uplatiti donacije je HR29 2340 0091 5111 1052 1,

s pozivom na broj HR00  OIB uplatitelja.

Za uplate iz inozemstva potrebno je navesti swift adresu: PBZGHR2X

Novim Zakonom o strancima, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2021. godine, prihvaćeni su zahtjevi Hrvatske obrtničke komore i drugih organizacija poslodavaca te je ukinut kvotni sustav zapošljavanja stranaca koji nije rješavao problem nedostupnosti osposobljene i stručne radne snage. U svrhu zaštite domaćeg tržišta rada uveden je postupak testa tržišta rada kojega je potrebno provesti pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova. U nastavku opisujemo postupak.

PRIBAVLJANJE DOZVOLE ZA BORAVAK I RAD ZA DRŽAVLJANE TREĆIH ZEMALJA
1. Poslodavac traži provedbu TESTA TRŽIŠTA RADA od strane HZZ-a. Popis zanimanja za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada pronađite ovdje.
2. HZZ provodi TEST TRŽIŠTA RADA na način da provjerava stanje u evidenciji nezaposlenih osoba te ukoliko u evidenciji ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje, HZZ provodi postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada.
3. HZZ dostavlja poslodavcu OBAVIJEST o rezultatu TESTA TRŽIŠTA RADA najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca
4. Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti izdavanje dozvole za boravak i rad, u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa. Državljanin treće zemlje ili poslodavac upućuju zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka ili rada državljana treće zemlje ili prema sjedištu poslodavca. Zahtjevu se prilaže:
ugovor o radu
dokaz o ispunjavanju zahtjeva poslodavaca traženih u testu tržišta rada koji se odnose na razinu obrazovanja, obrazovnu kvalifikaciju, radno iskustvo i sve druge uvjete koje zahtijeva poslodavac
rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije sukladno posebnom propisu ako se radi o zapošljavanju DTZ koji će obavljati reguliranu profesiju prema popisu reguliranih profesija u RH
• agencija za privremeno zapošljavanje uz zahtjev za izdavanje dozvole dužna je priložiti i ugovor o ustupanju radnika krajnjem korisniku.

O zahtjevu za izdavanje dozvole MUP odlučuje rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
5. MUP po službenoj dužnosti traži mišljenje HZZ-a. Na temelju pozitivnog mišljenja HZZ-a, MUP može izdati dozvolu državljaninu koji ispunjava uvjete iz članka 59. Zakona o strancima.
6. HZZ ispituje uvjete za izdavanje pozitivnog mišljenja
HZZ će dostaviti MUP-u pozitivno mišljenje ako su ispunjeni uvjeti i poslodavac:
a) obavlja gospodarsku aktivnost u djelatnosti registriranoj u RH
b) ima podmirene obveze po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN:
• nema evidentiranog dugovanja po osnovi poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osiguranja
• dokaz o podmirenim obvezama utvrdit će se na temelju potvrde o stanju duga po osnovi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi MFIN - Porezna uprava
c) u zadnjih 6 mjeseci, ima zaposlenog najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije na neodređeno i puno radno vrijeme na području RH
• iznimno, poslodavac – fizička osoba čiji obrt posluje sezonski mora zapošljavati na području RH najmanje jednog radnika državljanina RH odnosno državljanina države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije u prethodnoj sezoni
• poslodavac - fizička osoba ubraja se u broj zaposlenih
d) nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranje
• na zahtjev HZZ-a Ministarstvo pravosuđa i uprave dužno je dostaviti dokaz o ovim činjenicama
e) HZZ-a neće izdati pozitivno mišljenje, ako je broj zaposlenih radnika državljana RH odnosno državljana države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije kod poslodavca manji od 1/4 ukupno zaposlenih.
7. Ako HZZ uputi pozitivno mišljenje MUP-u, ono izdaje dozvolu za boravak i rad i dostavlja ju poslodavcu i državljaninu treće zemlje
Ako je mišljenje HZZ-a negativno, MUP će rješenjem odbiti zahtjev.

Novim Zakonom o strancima promijenjeni su i uvjeti za samozapošljavanje državljana trećih zemalja. Prema novim pravilima, državljaninu treće zemlje koji se samozapošljava u trgovačkom društvu ili obrtu u kojem ima vlasnički udio najmanje 51%, dozvola za boravak i rad može se izdati ako ispunjava uvjete iz članka 111. Zakona o strancima i:
1. ako je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna
2. ako su na neodređeno i puno radno vrijeme zaposlena najmanje tri hrvatska državljana, a čija brutoplaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku
3. ako njegova mjesečna brutoplaća iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku, dok državljanin treće zemlje koji se samozapošljava u vlastitom obrtu mora dokazati da iznos ostvaren dohotkom od samostalne djelatnosti iznosi najmanje 1,5 prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj prema posljednjem službeno objavljenom podatku tijela državne uprave nadležnog za statistiku.

U Narodnim novinama br. 138/20. objavljene su izmjene i dopune u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Najveći dio izmjena i dopuna poreznih zakona u primjeni je od 1. siječnja 2021. godine, dok se neke odredbe počinju primjenjivati od 1. srpnja 2021. odnosno od 1. siječnja 2022. godine. U nastavku se daje sažet prikaz promjena koje donosi ovaj krug porezne reforme, a koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2021. godine.

Promjene u Zakonu o porezu na dohodak

Smanjuju se stope poreza na dohodak kako je prikazano u tablici u nastavku:

 

 

Red. br.

Vrsta dohotka
 

Stara stopa
 

Nova stopa
 

1.

 

Dohodak od nesamostalnog rada (plaća)

 

24% do 30.000,00 kn (mjesečno)

20% do 30.000,00 kn (mjesečno)

36% iznad 30.000,00 kn (mjesečno)

30% iznad 30.000,00 kn (mjesečno)

2.

Drugi dohodak

24%

20%

3.

Dohodak od najma (zakupa)

12%

10%

4.

Dohodak od imovinskih prava

24%

20%

5.
 

Dohodak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava

24%
 

20%
 

6.
 

Dohodak od kapitala po osnovi kamata

12%
 

10%
 

7.

 

Dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga

36%

 

30%

 

8.
 

Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka

12%
 

10%
 

9.

 

Dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica

24%

 

20%

 

10.
 

Dohodak od kapitala po osnovi dividendi i udjela u dobitku

12%
 

10%
 

11.

 

Drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena

54%
 

60%
 

12.

 

Godišnji porez na dohodak

24% do 360.000,00 kn

20% do 360.000,00 kn

36% iznad 360.000,00 kn

30% iznad 360.000,00 kn

Nove stope primjenjuju se od 1. siječnja 2021. godine, što znači za sve isplate od tog datuma nadalje. Prema tome, nove stope treba primijeniti već pri obračunu plaće za prosinac 2020. koja se isplaćuje u siječnju 2021. godine.
U slučaju ovjeravanja ugovora o najmu / zakupu kod javnog bilježnika porezni obveznik (najmodavac / zakupnik) od 1. siječnja 2021. godine nema obvezu prijave ostvarivanja dohotka nadležnoj ispostavi Porezne uprave nego to umjesto njega ima obvezu prijaviti javni bilježnik.
Trošak cijepljenja protiv zaraznih bolesti što ga poslodavac i isplatitelj primitka odnosno plaće na svoj teret omogućuje radnicima i fizičkim osobama koje ostvaruju primitke iz od nesamostalnog rada u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plaće, neovisno o načinu podmirenja troška cijepljenja, ne smatraju se plaćom.
Primitci po osnovi nacionalne naknade za starije osobe ne se smatraju se primitkom na koji se plaća porez na dohodak te se takva vrsta primitka ne bi uzimala u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.
Ukida se oporezivanje stopom od 24 % poreznih obveznika koji su ostvarili dodatne primitke po osnovi drugog dohotka do 12.500,00 kn, čime se ujednačava godišnji obračun poreza na dohodak za sve porezne obveznike.
Propisano je uvećanje obračunanog poreza na dohodak s 50 % na 100 % (porezna stopa uvećava se s 54 % na 60 %) po osnovi utvrđivanja poreza na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena.

Promjene u Zakonu o porezu na dobit

Porezni obveznici koji u poreznom razdoblju koje počinje teći od 1. siječnja 2021. godine ostvaruju prihode do 7,5 mil kn plaćati će porez na dobit po stopi od 10 %. Smanjenje se odnosi i na sve neprofitne organizacije koje za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobitak paušalno. Poduzetnici koji u 2020. godini ostvare ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna, mogu već kod izračuna predujma poreza na dobitak za 2021. godinu (u Obrascu PD za 2020.) primijeniti stopu od 10 %.
Smanjuje se stopa poreza po odbitku pri isplati dividenda i udjela u dobitku inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, s 12 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
Smanjuje se stopa poreza po odbitku na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba, s 15 % na 10 %. Nova niža stopa primjenjuju se pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.
U poreznim razdobljima koja počinju teći od 1. siječnja 2021. godine porezno priznatim rashodom za kreditne institucije smatra se svota otpisa potraživanja, u postupku rekonstruiranja plasmana, od nepovezane fizičke ili pravne osobe po osnovi odobrenih kreditnih plasmana s pripadajućim kamatama iskazanih u prihodima do trenutka otpisa za kreditne plasmane kojima je zbog otežane mogućnosti naplate vrijednost usklađena u skladu s posebnim propisima Hrvatske narodne banke.

Promjene u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost

Povećan je prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7,5 mil kn na 15 mil kn. Svi porezni obveznici koji u 2020. godini nisu ostvarili isporuke veće od 15 mil kn, mogu, ako to žele, od 1. siječnja 2021. godine obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke dobara i usluga.
Zakonom se uređuje mogućnost obračunskog plaćanja PDV-a pri uvozu na gotovo isti način kako je to sada uređeno čl. 71.zc Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona (Nar. nov., br. 45/19. – 114/20.).

Promjena u Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Mjerila za određivanje svote do koje može glasiti blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije i visine blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika biti će određena Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom.

S obzirom na veliki izazov ispunjavanja novih obrazaca koje su obrtnici obveznici paušalnog oporezivanja dohotka, dužni predati zaključno do 15. siječnja 2021. godine Hrvatska obrtnička komora izradila je obračunske obrasce koji se nakon unosa podataka „sami“ popunjavaju za potrebe poreznih obračuna.

Kako smo već istaknuli, obrtnici „paušalisti“ su najkasnije do 15. siječnja 2021. godine dužni predati godišnje izvješće o ostvarenom dohotku u prethodnoj 2020. godini na Obrascu PO-SD, a od ove godine i obrazac PO-SD Z ukoliko su obrt obavljali s ortakom ili ortacima.

Hrvatska obrtnička komora je tijekom 2018. i 2019. godine tražila izmjenu načina oporezivanja obrtnika ortaka, na način da „svaki ortak plaća svoj dio“, a ne da se primici svakog ortaka oporezuju zasebno, čime su u konačnici zajedno plaćali veći porez na dohodak. Ministarstvo financija izmijenilo je stoga Pravilnik o porezu na dohodak u djelu obračuna dohotka pojedinog ortaka te je od 1. siječnja 2020. godine na snazi i obrazac PO-SD Z.

Posebno se zahtjevno u praksi pokazuje „kombinacija“ gdje jedan dio godine obrtnik posluje samostalno, a drugi dio godine posluje kao ortak. Pripremljeni Excel obrasci u nastavku sigurno će vam omogućiti lakši izračun!

Podsjećamo da primljena potpora za očuvanje radnih mjesta Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (COVID-19) ne ulazi u primitke.

Obrasce je moguće predati u papirnatom obliku (u nadležnoj poreznoj ispostavi) ili elektronskom (putem sustava ePorezna).

Excel obrazac moguće je preuzeti na ovoj poveznici pri dnu članka

NE PROPUSTITE!
Prijavite se na naš newsletter!