Agencija za zaštitu osobnih podataka, u okviru EU projekta Awareness Raising Campaign for SME II kojeg implementira u suradnji s talijanskim nadzornim tijelom za zaštitu podataka Garante Privacy, Fakultetom organizacije i informatike iz Varaždina, Sveučilištem Vrije u Bruxellesu i Sveučilištem u Firenci, provodi istraživanje stavova žena i muškaraca u pogledu usklađenosti s GDPR-om, u kontekstu poštivanja rodne ravnopravnosti i jednakosti između žena i muškaraca.
Cilj ovog istraživanja je utvrditi potrebe radi donošenja plana aktivnosti usmjerenih na poboljšanje ravnopravnosti žena i muškaraca, te na suzbijanje diskriminacije ranjivih skupina društva unutar organizacija koje provode aktivnosti u okviru projekta ARC II i unutar malih i srednjih poduzeća obuhvaćenih ovim projektom. S obzirom da se glavne aktivnosti projekta provode u području zaštite osobnih podataka, dio ovog istraživanja bit će posvećen ispitivanju svijesti o zaštiti osobnih podataka unutar organizacija i poduzeća. Rezultati istraživanja koristit će se isključivo u svrhu analize potreba i predlaganja mjera za poboljšanje ravnopravnosti žena i muškaraca te za suzbijanje diskriminacije ranjivih skupina u društvu.
Molimo vas da ispunite anketu koja je dostupna na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/ARC2-ravnopravnost-istrazivanje . Vaši odgovori su ključni za dobivanje dubljeg uvida u svijest o zaštiti podataka i rodnoj ravnopravnosti među hrvatskim obrtnicima.
15. ožujka obilježava se Svjetski dan prava potrošača. Ovaj dan obilježava se od 1983. godine s ciljem promicanja i poštivanja prava svih potrošača.
Svaki trgovac, tako i obrtnik, da bi s potrošačima poslovao u skladu s pravnim propisima mora biti upoznat s obvezama koje proizlaze iz pravila kojima se štite prava potrošača. U Hrvatskoj su ova pravila regulirana prvenstveno Zakonom o zaštiti potrošača.
S druge strane, svakom trgovcu važno je da je njegov potrošač zadovoljan s proizvodom ili uslugom koju na tržištu nudi te da mu nije narušen reputacijski ugled. Potrošač koji je zadovoljan i koji ima povjerenje u poduzetnika otvara poduzetniku nova tržišta, donosi nove prilike i nove potrošače. Zadovoljan potrošač uvijek se vraća.
Visoka razina potrošačkih prava pridonosi većoj konkurentnosti i povećanju gospodarske aktivnosti.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) jedna je od nositeljica zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj. Aktivnosti na području zaštite prava potrošača HOK provodi u skladu s Nacionalnim programom zaštite potrošača za razdoblje 2021.-2024.
HOK provodi edukaciju svojih članova o potrošačkim pravima te obvezama koje pred njih postavljaju pravila o zaštiti potrošača. Poznavanje tih pravila obostrana je korist i za trgovca i za potrošača.
Isto tako, HOK pruža članovima koji su u sporu s potrošačima usluge alternativnog (izvansudskog) rješavanja potrošačkih sporova kao fleksibilnije, brže i financijski povoljnije rješenje u odnosu na postupke pred redovnim sudovima i to kroz postupke pred:
- Sudom časti pred kojim se, između ostalog, odlučuje o povredi prava potrošača od strane pojedinih trgovaca i
- Centrom za mirenje pred kojim se mogu rješavati i potrošački sporovi
Bitno je naglasiti da nagodbe sklopljene mirnim putem na Sudu časti i Centru za mirenje imaju snagu ovršne isprave odnosno da su izjednačene s pravomoćnom sudskom presudom.
I Sud i Centar HOK-a odlukom nadležnog ministarstva još od 2017. notificirani su kao tijela kvalificirana za alternativno rješavanje svih domaćih i prekograničnih online i offline potrošačkih sporova u Hrvatskoj te ih je Europska komisija uvrstila na popis notificiranih tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova na Platformi za online rješavanje potrošačkih sporova.
Potrošač ili trgovac koji imaju spor s članom HOK-a (obrtnikom) mogu pred ovim tijelima pokrenuti postupak kojim će na brz i učinkovit način riješiti spor. Više informacija možete pronaći OVDJE.
Hrvatsko zakonodavstvo kontinuirano se usklađuje s europskim direktivama i najboljim praksama na području zaštite potrošača pa je tako tijeku donošenje Zakona o mirnom rješavanju sporova kojemu je svrha stvoriti uvjete za sporazumno rješavanje sporova, izbjegavanje nepotrebnog pokretanja sudskih postupaka uz poticanje i ohrabrivanje korištenja postupaka mirnog rješavanja sporova, a što bi trebalo u konačnici omogućiti veće korištenje ovakvog rješavanja sporova i time trgovcima i potrošačima omogućiti nastavak poslovne suradnje.
Izvor: HOK
Poštovani obrtnici ribari,
ovim putem Vas obavještavamo kako je Ministarstvo poljoprivrede objavilo NATJEČAJ za dodjelu potpore u okviru mjere II.2./II.3./II.4. „Produktivna ulaganja u akvakulturu“.
PREDMET NATJEČAJA
Predmet ovoga natječaja su ulaganja u okviru mjere II.2./II.3./II.4. »Produktivna ulaganja u akvakulturu« s ciljem unaprjeđenja kvalitete ili dodavanja vrijednosti proizvodima akvakulture iz članka 4. stavka 1. točke f) Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele potpore u okviru mjere II.2./II.3. /II.4. »Produktivna ulaganja u akvakulturu« (Narodne novine broj 77/20), a koja obuhvaćaju troškove iz točke 3. podtočki 1. i 2. ovoga natječaja.
PRIHVATLJIVI KORISNICI
Korisnici u okviru ovog natječaja su fizičke ili pravne osobe koji udovoljavaju uvjetima i kriterijima propisanim Pravilnikom i ovim natječajem.
Korisnici iz podtočke 1. ove točke moraju biti nositelji dozvole za akvakulturu u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu.
PRIHVATLJIVI I NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI
Prihvatljivi troškovi u okviru ovoga natječaja su troškovi izgradnje i/ili rekonstrukcije te troškovi opremanja opremom potrebnom za rad otpremnog centra za žive školjkaše i odobrenog objekta za pročišćavanje živih školjkaša, uključujući troškove transporta i/ili montaže i/ili ugradnje, sukladno članku 5. stavku 1. točki f) Pravilnika.
Uz troškove iz podtočke 1. ove točke, prihvatljivi su i opći troškovi do gornje granice od 12 posto ukupnih prihvatljivih troškova sukladno članku 5. stavku 1. točki o) Pravilnika.
Prihvatljivi troškovi u okviru ovoga natječaja su troškovi nastali od dana objave ovoga natječaja, izuzev troškova koji se ne mogu potvrditi kontrolom na terenu u skladu s člankom 20. Pravilnika.
Troškovi moraju nastati na teret korisnika i biti plaćeni najkasnije do 31. prosinca 2023. godine.
Neprihvatljivi troškovi u okviru ovoga natječaja su troškovi propisani člankom 6. Pravilnika te troškovi koji nisu navedeni u podtočkama 1. i 2. ove točke.
IZNOS I UDIO POTPORE
Najviši iznos potpore po korisniku na temelju ovoga natječaja iznosi 60.000,00 eura.
PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA POTPORU
Zahtjev za potporu se podnosi po korisniku.
Jedan korisnik na temelju ovoga natječaja može podnijeti jedan Zahtjev za potporu.
Korisnik podnosi Zahtjev za potporu na obrascu Zahtjeva za potporu i obavezno prilaže dokumentaciju koja je propisana prilogom Zahtjeva za potporu i njegov je sastavni dio.
Obrazac Zahtjeva za potporu i popis obvezne dokumentacije je dostupan na mrežnim stranicama Upravljačkog tijela (https://euribarstvo.hr/natjecaji/novi-natjecaj-za-dodjelu-potpore-u-okviru-mjere-ii-2-ii-3-ii-4-produktivna-ulaganja-u-akvakulturu/).
Obrazac Zahtjeva za potporu se popunjava u elektroničkom obliku te se potpisan i ovjeren od strane korisnika podnosi u tiskanom obliku preporučenom poštom ili osobno, zajedno s obveznom dokumentacijom, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:
Ministarstvo poljoprivrede
Uprava ribarstva
Ul. grada Vukovara 78
10000 Zagreb
Naznaka: »Natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere II.2./II.3./II.4. ‘Produktivna ulaganja u akvakulturu’ – ne otvarati«.
Rok za podnošenje zahtjeva za potporu počinje teći dan nakon objave ovoga natječaja u Narodnim novinama, a traje do 3. travnja 2023. godine.
PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA ISPLATU
Zahtjev za isplatu se podnosi putem obrasca Zahtjeva za isplatu koji je dostupan na mrežnim stranicama Upravljačkog tijela (https://euribarstvo.hr/), a u skladu s člancima 17. i 18. Pravilnika.
Prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatu korisnik je uz obrazac Zahtjeva za isplatu obavezan priložiti svu dokumentaciju koja će korisniku biti propisana prilogom Zahtjeva za isplatu i/ili u Odluci o dodjeli sredstava.
Obrazac Zahtjeva za isplatu se popunjava u elektroničkom obliku te se potpisan i ovjeren od strane korisnika podnosi u tiskanom obliku, preporučenom poštom ili osobno, zajedno s obveznom dokumentacijom, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:
Ministarstvo poljoprivrede
Uprava ribarstva
Ul. grada Vukovara 78
10000 Zagreb
Naznaka: »Zahtjev za isplatu u okviru mjere II.2./II.3./II.4. ‘Produktivna ulaganja u akvakulturu’ – ne otvarati«.
Krajnji rok za podnošenje Zahtjeva za isplatu je 31. prosinca 2023. godine.
Više o mjeri, obrascima, vodičima i uputama vezanim uz gore navedeni Natječaj – možete provjeriti OVDJE.
Za sve dodatne informacije vezane uz Natječaj možete ispuniti kontakt formu ili pregledati već prethodno postavljena na sljedećoj poveznici: https://euribarstvo.hr/pitanja-odgovori/
Hrvatska obrtnička komora podržava način na koji Vlada Republike Hrvatske odgovara na izazove kriza koje pogađaju obrtništvo i gospodarstvo posljednjih godina. No i dalje se suočavamo s nizom faktora koji negativno utječu na gospodarsku stabilnost te raste zabrinutost obrtnika za nastavak poslovanja, posebice nakon isteka važenja mjera za ublažavanje energetske krize.
Naime, proteklih mjesec dana Hrvatska obrtnička komora zaprima brojne pritužbe članova koji su početkom 2023. godine zaprimili višestruko povećane račune za plin za studeni i prosinac 2022. godine. Najviše su pogođeni obrtnici s područja Slavonskog Broda koji su tijekom proljeća 2022. zbog prestanka rada dotadašnjeg opskrbljivača potpali pod Zajamčenu opskrbu HEP Plina čija je cijena regulirana od strane HERA-e, a kojima su računi u siječnju uvećani za gotovo 600% u odnosu na prethodna razdoblja. Ovako veliko povećanje ulaznih troškova obrtnici ne mogu podnijeti te najavljuju zatvaranje obrta i otpuštanje radnika.
Vlada RH je do sada učinila mnogo, posebice kroz mjeru ograničenih cijena električne energije za malo gospodarstvo. Hrvatska obrtnička komora smatra kako je nužno nastaviti s tom mjerom i nakon 31. ožujka 2023. Također, predlažemo razmotriti dodatne mjere za plin, po istom modelu kao i za električnu energiju, budući su se subvencije za smanjenje troškova plina za mikro, male i srednje poduzetnike pokazale nedostatnim da bi ublažile troškovni udar na poslovanje.
Hrvatska obrtnička komora također, sa svoje strane, traži rješenje situacije kroz pogodnosti koje ugovorno osigurava s partnerima iz raznih gospodarskih grana te pregovore s distributerima i opskrbljivačima energentima. No, zbog dugotrajnog nastavka krizne situacije u području energetike mogućnosti takvog ublažavanja negativnih utjecaja na poslovanje sve su manje.
U cilju očuvanja pozitivnih trendova u obrtništvu, uključivo i zadržavanje razine zapošljavanja radnika u obrtničkim djelatnostima, smatramo nužnim proširiti mjere pomoći kao neophodnog jamca poslovne stabilnosti i opstanka za veliku većinu obrtnika.
Udruženje obrtnika Poreč kao nositelj projekta usmjerenog na ribarstvo, od ponedjeljka 12. prosinca pa do srijede 14. prosinca 2022. u Obrtničkom je domu u Poreču organiziralo edukativni skup u ribarstvu i akvakulturi pod nazivom: „Tranzicijska ekonomija ribarstva na području LAGUR-a Istarski švoj“. Trodnevni skup obuhvaćao je niz predavanja usmjerenih prema jedinicama lokalne samouprave s područja LAGUR-a „Istarski švoj“, predavanja usmjerenih gospodarskom sektoru te okrugli stol o zaključcima koji će poslužiti kao osnova za izradu studije razvoja ribarstva obalnog područja LAGUR-a „Istarski švoj“.
U tri dana skupa na kojem su prisustvovali predstavnici jedinica lokalne samouprave, obrtnici i gospodarstvenici, o ribarstvu su izlagali ugledni znanstvenici mr.sc. Mario Lovrinov, dr.sc. Danijela Mioković i MBA Ivan Matijašević. Uvodna je izlaganja je održao predsjednik Obrtničke komore Istarske županije, Robert Momić.
Projekt je financiran u 100% iznosu sredstvima iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i to u iznosu od 211.605,24 kn. U sklopu projekta nabavila se informatička i oprema za potrebe održavanja edukativnog skupa u ribarstvu i akvakulturi i to: projektor, pomični nosač za TV stalak, televizor i mini razglas.
Kao najvažniji rezultat projekta definirane su kao smjernice razvoja ribarstva i akvakulture na području LAGURA "Istarski švoj" koje imaju usmjeravajući karakter i svrha će im biti da posluže kao osnovni orijentir u strukturiranju i potpori budućeg plana za bavljenje ribarstvom na području LAGUR-a „Istarski švoj“.
Naime, u gospodarenju ribarstvom uviđa se nedostatak definicije logističkih i razvojnih potreba u svim dosadašnjim sadržajima te je iste potrebno definirati i predložiti njihovo mjesto u prostoru te predložiti moguće razvojne komponente.
DOKUMENT UZ OVAJ ČLANAK: Smjernice razvoja ribarstva i akvakulture na području LAGURA "Istarski švoj"
