DOMAĆA RADINOST I SPOREDNO ZANIMANJE

Instituti domaće radinosti i sporednog zanimanja uvedeni su prošlogodišnjim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (NN 68/07), pod uvjetom da se isključivo radi o osobnom radu te da ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja tih djelatnosti ne prelaze iznos od deset bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se djelatnosti obavljaju (Pravilnik o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja s listama proizvoda i usluga (NN 100/2007) sadrži liste proizvoda koje se mogu izrađivati u domaćoj radinosti, odnosno liste usluga koje se mogu obavljati kao sporedno zanimanje). Odobrenje za obavljanje sporednog zanimanja ili domaće radinosti izdaje nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba (Oblik i sadržaj odobrenja za obavljanje sporednog zanimanja ili domaće radinosti propisani su Pravilnikom o obliku i sadržaju odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja  (NN 100/2007)), no fizička osoba time ne stječe status obrtnika, već se vodi u evidenciji koju vode nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno ured Grada Zagreba.

Uvođenjem instituta domaće radinosti i sporednog zanimanja, posebno se vodilo računa o umirovljenicima, a radi otvaranja mogućnosti dodatne zarade. Pa tako, obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja umirovljenici ne uspostavljaju svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju, što znači da im se istim ne obustavlja mirovina, niti su obvezni plaćati doprinos za mirovinsko osiguranje. 

Nasuprot tome, nezaposlena osoba koja nije korisnik mirovine a obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje, obvezno se osigurava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Obveza doprinosa za nezaposlene osobe utvrđuje se prema mjesečnoj osnovici, a ovisno o tome utvrđuju li dohodak na temelju poslovnih knjiga ili porez na dohodak po toj osnovi plaćaju prema paušalnom dohotku (Nezaposlena osoba koja  obavlja sporedno zanimanje ili domaću radinost gubi status nezaposlene osobe ukoliko ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od samostalne djelatnosti koju privremeno obavlja (drugi dohodak) u iznosu višem od najvišeg iznosa novčane naknade za nezaposlenost. Time međutim nije spriječena u daljnjem traženju posla, budući može biti uvedena u pomoćne evidencije kao tražitelj zaposlenja.).

Fizičke osobe zaposlene kod drugog poslodavca, a također žele iskoristiti mogućnost dodatne zarade, obvezne doprinose plaćaju prema godišnjoj osnovici a ovisno o tome utvrđuje li dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga ili se dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu.

Stvarno nadležno tijelo za praćenje, evidentiranje, naplatu i prisilnu naplatu doprinosa za obvezna osiguranja, počevši od 1. siječnja 2003. godine, a temeljem Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (NN 147/02, 175/03 i 177/04) je Porezna uprava.