Naslovnica
Zaposlenje

Zaposlite se posredovanjem UOP-a

zaposlenje
Novosti iz cehova
Aktualni propisi
Održan 9. susret prijevoznika – hrvatski prijevoznici sve manje konkurentni

Ulaskom u EU, domaći prijevoznici dobili su snažne takmace na europskom tržištu prijevozničkih usluga, što iziskuje brojne kvalitativne prilagodbe i unaprjeđenja.  U tom smislu državna administracija, prvenstveno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, stavilo je u proceduru izmjenu Zakona o prijevozu u cestovnom prometu kako bi učvrstilo zakonsku regulativu i otklonilo mogućnost nelegalnog obavljanja prijevoza putnika temeljem novih tehnologija te time na legislativnoj razini dodatno unaprijedilo, ali i olakšalo poslovanje hrvatskih prijevoznika, istaknula je državna tajnica za promet Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac, otvarajući 9. Susret prijevoznika, koji se danas održao u Zagrebu, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) - Ceha prijevoznika.

Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec kazao je kako su rad na crno, nedostatak odgovarajućih kadrova i odgovornost obrtnika u poslovanju svom svojom imovinom zajednički problemi svih obrtnika.

„Ovaj susret gledamo kao platformu, zaključci koje Ceh prijevoznika donese su prijedlozi rješenja problema, za čije rješavanje je nužno partnerstvo HOK-a i resornog Ministarstva. „ rekao je Ranogajec. Govoreći o Uberu, Ranogajec je povukao paralelu i istaknuo da kad hrvatski obrtnici rade u inozemstvu, tad posluju po pravilima, zakonima određene države, a kad Uber dođe u Hrvatsku, ne poštuje naše zakone. Nemamo ništa protiv konkurencije, zaključio je, ali svatko mora poslovati po zakonu.

Predsjednik Ceha prijevoznika HOK-a Emilijo Bajlo naveo je kako je trenutačno obrtnika - prijevoznika - članova HOK-a, koji se bave nekim od vidova prijevozništva oko 7,400, a od toga:

  • 2395 - registrirano za cestovni  prijevoz putnika
  • 2506 - taksi prijevoznika
  • 2066 - registrirano za cestovni prijevoz robe i usluge preseljenja
  • 433 - obrtnika koji imaju registriranu djelatnost vodenog prijevoza

Gledajući razdoblje od prethodnog Susreta prijevoznika, broj obrtnika koji imaju registriranu djelatnost cestovnog prijevoza stagnira na otprilike istom broju obrta. Povećanjem turističke aktivnosti povećava se i broj obrtnika koji se bave prijevozom putnika (za otprilike 300 obrta), Ono što zabrinjava je veće smanjenje obrta koji se bave prijevozom robe - u zadnje tri godine skoro 600 obrta.

Veliki broj hrvatskih prijevoznika, naveo je Bajlo, trenutačno posluje s negativnom ili minimalnom profitabilnošću. Također, zabrinjava i sve veći ukupni udio stranih prijevoznika u prijevozu roba cestom, koji prema nekim procjenama sudjeluju i u izvozu i u uvozu sa oko 40% od ukupnog prijevoza.

Bajlo je naglasio brojne probleme prijevozničkog sektora, među kojima su prijevoz za vlastite potrebe, koji je sada preslobodno definiran, što dovodi do apsurdne situacije da je, po nekim pokazateljima, veća količina tereta u RH prevezena ovim oblikom prijevoza nego javnim cestovnim prijevozom. Nadalje, ukazao je na potrebu podjednake odgovornosti za  prekršaj opterećenja vozila iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja svih sudionika: naručitelj robe, isporučitelj robe, posrednik i  prijevoznik, kao što je u drugim državama članicama EU. 

Bajlo je naveo i da Ministarstvo financija još uvijek nije uvelo mogućnost povrata dijela trošarina koje su sadržane u cijeni goriva. Prijevoznici su, među ostalim, nezadovoljni i s prijedlogom odluke o prihvaćanju Poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, kojim je  predložen je porast cijena cestarine za pet posto na razini cijele godine, a omogućeno i sezonsko poskupljenje koje bi ove godine trebalo iznositi 10 posto u vrijeme ljetne sezone.

O specifičnostima prijevoza putnika u cestovnom prometu govorila je predsjednica Sekcije Melita Abačić, koja je istaknula kako i u ovom segmentu prijevoza postoje brojni problemi, od velikih nameta, rada na crno i RTV pretplate. Obrtnička komora je spona, kazala je, koja nas okuplja i pomaže da naša iskustva s terena prenesemo i implementiramo u zakonske prijedloge.

Predsjednik Sekcije brodara Davor Mrakovčić naveo je da u RH posluje oko 300 malih brodara s flotom od oko 500 brodova veličine između 15-100 BRT. Kao probleme struke izdvojio je komunalne i nautičke vezove u lukama otvorenim za javnost, Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama, nepropisno naplaćivanje tarifa lučkih pristojbi; obvezu upisivanja djelatnosti turističke agencije i obvezu turističkog pratitelja na brodovima, kao i potrebu sklapanja ugovora s putnikom za vožnju brodom te povećanje iznosa kazni za ponavljanje prekršaja i uvođenje upozorenja za prvi prekršaj.

Kroz panel rasprave, na kojima su sudjelovali članovi Ceha prijevoznika i predstavnici Ministarstava pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva unutarnjih poslova,  Carinske uprave i HZMO-a raspravljene su tri aktualne teme za prijevoznike: Zakon o cestovnom prometu, dopune i izmjene s naglaskom na rad na crno u kontekstu prijevoza za vlastite potrebe  i neregistrirana djelatnost te nelegalno obavljanje djelatnosti u prijevozu putnika (Uber); Zakon o sigurnosti prometa na cestama, dopune i izmjene - odgovornost kod pretovara vozila i obveze periodičkih tehničkih pregleda vozila i homologacija vozila te administrativne prepreke u slobodnom pružanju usluga na razini EU -  obveza isplate minimalne plaće u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Najviše interesa na susretu izazvao je panel posvećen izmjenama i dopunama Zakona o cestovnom prometu, posebice tema nelegalnog obavljanja djelatnosti u prijevozu putnika.

Predsjednik Sekcije taksi prijevoza HOK-a Božo Miletić rekao je kako je od dolaska Ubera na područje RH autotaksi prijevoznicima nanesena nenadoknadiva šteta. Brojni autotaksi obrtnici su već bili prisiljeni zatvoriti svoje obrte i pridružiti se stotinama tisuća nezaposlenih.

„I nakon što imamo izjave ministra Butkovića kako je način rada Ubera u RH nezakonit, kada imamo službeni stav Vlade RH i dopis premijera koji kaže kako je Uber u RH nezakonit, a naposljetku postoje i sudske presude u korist RH, oni i dalje rade. Ono što sve nas zanima je kada će doći dan da se zabrani dostupnost Uber aplikacije, obzirom da se jedino tako može zaustaviti ovaj problem. I molim Vas, nemojte mi odgovoriti kako Republika Hrvatska nema načina da to napravi, jer ako se za desetak dana može donijeti novi zakon o strateškim tvrtkama, tzv.  Lex Todorić, može se i zabraniti dostupnost Uber ili bilo koje druge aplikacije koja radi u suprotnosti sa zakonskim propisima.", naglasio je Miletić.

Miletić je naveo kako je u RH  više od 2400 autotaksi prijevoznika te preko 17 000 pravnih i fizičkih osoba koje neposredno i posredno žive od autotaksi djelatnosti i koje su direktno ugrožene poslovanjem Ubera. Zaključio je kako postoje dva načina rješenja ovog problema, po uzoru na druge države koje su ga riješile. U jednoj varijanti države stanu u zaštitu svojih prijevoznika, a u drugoj prijevoznici blokiranjem ulica stanu u zaštitu sebe, a i zakona te države.

Tema susreta bile su i administrativne prepreke u slobodnom pružanju usluga u EU. Usporedo sa slobodnom pružanja usluga na području EU, određene države članice uvode ''administrativne prepreke'' kako bi zaštitile domaće radnike. Time ne mislimo samo na obvezu isplate minimalne plaće svim radnicima koji rade na području određene države članice (bez obzira što je sjedište tvrtke u drugoj državi članici), već i na potrebu prijevoda dokumenata na druge jezike EU, obvezu prijave radnika koji ulaze u zemlju i dr. Aktualne tendencije ukazuju na činjenicu da de facto postoje ''dvije EU'', jer primjerice, dok Direktiva o uslugama ''nalaže'' novim državama članicama poput RH da ''oslobodi'' svoje tržište i olakša pružanje usluga (primjer autoškole, UBER...), s druge strane stare članice idu u suprotnom smjeru protekcionizma i zatvaranja svojih granica za tvrtke i radnike koji pružaju uslugu na njihovom teritoriju.

Susret prijevoznika završen je usvajanjem zaključaka, od kojih se većina ponavlja s prošlogodišnjeg susreta:

1.         Još uvijek nije riješen problem pretovara vozila. Ustrajemo na zahtjevu da se temeljem članka 154. Zakona o sigurnosti prometa na cestama riješi na način jednake raspodjele odgovornosti kod pretovara vozila između prijevoznika i utovaritelja tereta.

2.         Traži se uvođenje povrata dijela trošarine na dizel gorivo subjektima u javnom prijevozu tereta i putnika cestom, kako je praksa u ostalim zemljama EU.

3.         Prijevoz za vlastite potrebe zakonski regulira na način da se može obavljati samo vozilima do 7.5 t najveće dopuštene mase u krugu do 100 km.

4.         Ceh prijevoznika traži da se RTV pristojba plaća po paušalnom iznosu za sva vozila na godišnjoj razini.

5.         S obzirom da nove vozačke dozvole ne omogućavaju vlasnicima obrta uvid u moguće zabrane prometovanja za pojedine kategorije od strane vozača, tražimo da MUP obavijesti vlasnika obrta i tvrtke ukoliko je nad njegovim zaposlenikom takva mjera provedena.

6.         Strani prijevoznici koji prometuju kroz RH dužni su se registrirati i plaćati PDV za prijevoz obavljen na području RH. Tražimo sustavne i češće kontrole stranih prijevoznika prilikom ulaska u RH i na cestama RH.

7.         Zakon o prijevozu u cestovnom prometu ne smije se mijenjati nauštrb postojećih taksi prijevoznika, a kako bi se ''legalizirao'' rad onih subjekata koji taj prijevoz obavljaju bez licencije i dozvole temeljem UBER aplikacije.

8.         Tražimo veće i kvalitetnije poticaje za prekvalifikaciju profesionalnih vozača i lakši ulaz mladih na ovaj segment tržišta rada.

Pokrovitelj ovogodišnjeg susreta prijevoznika je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, sponzori POU AMC Nova Gradiška i Tahograf,a generalni sponzor Crodux derivati. 

 

 

 

 

Prethodna stranica