Naslovnica
Zaposlenje

Zaposlite se posredovanjem UOP-a

zaposlenje
Novosti iz cehova
Aktualni propisi
Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja, obveznika poreza na dohodak za 2016.

Samostalne djelatnosti obveznici poreza na dohodak, za utvrđivanje primitaka i izdataka, primjenu poreznih olakšica te oporezivanje dohotka za 2016. godinu primjenjuju se odredbe sljedećih poreznih propisa: Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04. - 136/15.), Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05. - 137/15.), Zakona o porezu na dobit (NN 177/04. - 143/14.) i Zakona o PDV-u (NN,br. 73/13. - 143/14.)

Ovi su propisi bili u primjeni do 31.12.2016. a porezna reforma značajno je izmijenila sadržaj ovih propisa, što će uvelike utjecati na oporezivanje dohotka u 2017. godini.

Za prijavu poreza na dohodak za 2016. godinu primjenjuju se odredbe „starih" propisa, odnosno Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak.

Osim navedenih propisa, Ministarstvo financija svake godine izdaje i „Uputu o sastavljanju i podnošenju godišnje porezne prijave obveznika poreza na dohodak i obračunavanje godišnjeg poreza na dohodak".

Više o utvrđivanju godišnjeg dohotka od samostalne djelatnosti pišemo u nastavku.

Obračun godišnjeg poslovanja obrtnika za 2016. godinu sastoji se od nekoliko procesa koji proizlaze iz odredbi Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak. Možemo ih podijeliti na:

-          obračun amortizacije dugotrajne imovine

-          utvrđivanje poslovnih primitaka i izdataka i zaključivanje Obrasca KPI

-          utvrđivanje ostalih izdataka u vezi s poslovanjem obrtnika i slobodnih zanimanja

-          primjena poreznih olakšica i osobnih odbitaka.

Godišnja porezna prijava za 2016. g. predaje se na obrascu DOH, odnosno na obrascu DOH-Z za poduzetnike koji djelatnost obavljaju u supoduzetništvu. Obrazac DOH-Z predaje se najkasnije do 31. siječnja 2017., a rok za podnošenje porezne prijave za 2016. godinu na Obrascu DOH istječe 28. veljače 2017. godine.

 

Porezna prijava poreza na dohodak za 2016. godinu

Tko obvezno podnosi godišnju poreznu prijavu za 2016. godinu:

            1. porezni obveznici koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. - 24. Zakona (obrtnici, slobodna zanimanja i ostali obveznici koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga),

2. porezni obveznici - članovi posade broda u međunarodnoj plovidbi koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, a koji su rezidenti, u skladu s člankom 85. stavkom 1. točkom 6. Pravilnika o porezu na dohodak (pomorci),

3. porezni obveznici za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom ostvarenom dohotku u 2016. godini, odnosno porezni obveznici, koji su u 2016. ostvarili oporeziv dohodak o kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom roku na propisanom izvješću (primjerice, porezni obveznici rezidenti Republike Hrvatske, koji su ostvarili dividendu iz inozemstva, temeljem koje nije plaćen predujam poreza u Hrvatskoj, iako je trebao biti plaćen, a niti je porezni obveznik o tome izvijestio Poreznu upravu na Obrascu JOPPD),

            4. porezni obveznici koji prema članku 40. Zakona i članku 86. Pravilnika nemaju obvezu podnošenja porezne prijave, a ostvaruju razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili razlike nema, a nisu predali zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakšice u posebnom postupku (Obrazac ZPP-DOH za 2016.) do 28.2.2017., čijom bi primjenom ostvarili pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

Koje samostalne djelatnosti ne mogu predati godišnju poreznu prijavu:

            Godišnju poreznu prijavu, prema čl. 41. t. 2. Zakona o porezu na dohodak, ne mogu  predati porezni obveznici ako im je porez na dohodak utvrđen u paušalnoj svoti, u skladu s čl. 44. Zakona. To su samostalne djelatno­sti, odnosno porezni obveznici koji ne vode poslovne knjige i plaćaju porez na dohodak u paušalnoj svoti, koji je rješenjem utvrdila Porezna uprava, a to su:

-          Samostalne djelatnosti s paušalnim oporezivanjem

-          Pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu

-          Djelatnosti domaće radinosti i slobodnog zanimanja s paušalnim oporezivanjem

-          Sezonski obrti s paušalnim oporezivanjem.

 

Rok za podnošenje godišnje porezne prijave

            Porezni obveznici koji su obvezni ili sami žele podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2016. godinu, obvezni su je podnijeti po isteku godine, najkasnije do kraja mjeseca veljače 2017. godine. Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga (boravak na liječenju, elementarne nepogode, viša sila) propusti predati poreznu prijavu do kraja veljače 2017. godine, može predati zahtjev za povrat u prijašnje stanje i to u roku od osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje podnošenja prijave. Po isteku roka od tri mjeseca od propuštenog roka podnošenja porezne prijave, porezni obveznik više ne može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, osim ako je propuštanje i tog roka bilo uzrokovano višom silom. O zahtjevu za povrat u prijašnje stanje nadležna ispostava Porezne uprave odlučuje zaključkom.

            Ukoliko obveznik predaje porezne prijave nije tijekom poreznog razdoblja imao poslovnih primitaka niti izdataka također je obvezan podnijeti poreznu prijavu.

            Općim poreznim zakonom predviđene su kazne za nepodnošenje porezne prijave. Novčanom kaznom od 5.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit će se poreznog obveznika koji ne preda poreznu prijavu u propisanom roku, a za to nije imao opravdani razlog.

 

 Mjesto predaje godišnje porezne prijave

            Porezni obveznici podnose godišnju poreznu prijavu ispostavi područnog ureda Porezne uprave koja je mjesno nadležna prema mjestu njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta.

            Za dohodak koji su ostvarili supoduzetnici zajedničkim obavljanjem djelatnosti, prijava se podnosi ispostavi  područnog ureda Porezne uprave na čijem području se nalazi prebivalište ili uobičajeno boravište nositelja zajedničke djelatnosti.

            Ako je porezni obveznik u toku 2016. godine mijenjao prebivalište ili uobičajeno boravište, mjerodavnim se smatra ona općina ili grad u kojem je imao prebivalište ili uobičajeno boravište veći odnosno pretežiti dio godine.

Porezni obveznici mogu poreznu prijavu predati izravno u ispostavi Porezne uprave, a istu mogu poslati i poštom.

 

Ispunjavanje porezne prijave (obrazac DOH)

U poreznu prijavu poreza na dohodak (obrazac DOH - u daljnjem tekstu: "porezna prijava") porezni obveznik upisuje podatak o područnom uredu i ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njegovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu.

Godišnja porezna prijava - obrazac DOH sastoji se od više listova za različite vrste dohotka i priloga UPO koji služi za izračun porezne obveze.

Prvi list porezne prijave sadrži podatke o poreznom obvezniku, te se unose slijedeći podaci:

1. opći podaci koji se odnose na ime i prezime, ime roditelja, matični broj građana poreznog obveznika, mjesto, ulicu i kućni broj prebivališta ili uobičajenog boravišta u trenutku podnošenja prijave, podatka o promjenama prebivališta ili uobičajenog boravišta tijekom godine, oznaku potpomognutog područja i područja Grada Vukovara, telefonski broj, broj žiro računa i naziv ovlaštene financijske institucije kod koje je otvoren, te podaci o statusu umirovljenika i razdoblju umirovljenja tijekom godine i podaci o invalidnosti uključujući podatke o invalidnosti hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata.

2. podaci o uzdržavanim članovima obitelji - ako ih obrtnik uzdržava i koristi za njih osobni odbitak - a to su ime i prezime uzdržavanog člana, matični broj građana, srodstvo, naznaka da li se radi o invalidnom članu obitelji, razdoblju za koje se koristi osobni odbitak, te postotak osobnog odbitka koji koristi obrtnik i s kime taj osobni odbitak dijeli.

3. podaci o uvećanju osobnog odbitka: Rezidentima se, nakon propisanih uvećanja osobnog odbitka za vlastitu invalidnost/tjelesno oštećenje i uzdržavanje članova uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost/tjelesno oštećenje, osobni odbitak odnosno neoporezivi dio dohotka može, pod Zakonom i Pravilnikom propisanim uvjetima, dodatno uvećati i za:

- iznose plaćene za obvezno zdravstveno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje (članak 36. stavak 10. Zakona) - pod 3.1. Obrasca DOH,

- darovanja dana u tuzemstvu u naravi i u novcu doznačenim na žiroračun, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Iznimno, osobni odbitak se uvećava za darovanja dana iznad propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadležnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja (članak 36. stavak 12. Zakona) - pod 3.2. Obrasca DOH.

Bitno je naglasiti dakle redoslijed korištenja izdataka te osobnog odbitka. Zakonom je propisan slijedeći redoslijed:

1. neoporezivi dio dohotka po osnovi osnovnog osobnog odbitka i dijela osobnog odbitka za vlastitu invalidnost i dijela osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te njihovu invalidnost,

2. neoporezivi dio dohotka po osnovi plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i danih darovanja (neovisno o redoslijedu).

Slijede listovi u koje se unose podaci o ostvarenom dohotku i uplaćenim predujmovima poreza, prema vrstama dohotka, svi pod točkom 4. podaci o dohotku i plaćenom predujmu poreza i prireza, a obuhvaćaju podatke o dohotku:

4.1. od nesamostalnog rada (plaća i/ili mirovina)

4.2. od samostalne djelatnosti (obrt, poljoprivreda, slobodne djelatnosti)

4.3. od imovine i imovinskih prava

4.4. od kapitala,

4.5. od osiguranja,

4.6. drugi dohodak (članova tijela, autorskih naknada, ugovora o djelu, i sl. na temelju potvrda isplatitelja),

4.7. inozemni dohodak.

Dohodak od djelatnosti obrta unosi se u list pod nazivom DIO SD (samostalna djelatnost) kao podatak o ostvarenom dohotku/gubitku obrtnika pojedinca ili njegovom udjelu u zajedničkom dohotku. Dohodak ostvaren samostalnim obavljanjem obrta upisuje se pod 4.2.1. u stupac «2» kao dohodak pojedinca, a dio dohotka ostvaren u zajedničkom obrtu upisuje se u stupac «5» uz naznaku matičnog broja građanina za nositelja zajedničke djelatnosti u stupcu «4». Ukoliko je obrtnik ostvario dohodak u nekoliko obrta, podatak za svaki ostvareni dohodak (samostalno ili u zajedničkom obrtu) unosi u poseban redak ovog dijela porezne prijave, a svi ostvareni dohoci od obavljanja obrta zbrajaju se u stupcu «7», odnosno u stupcu «6» ako je u poslovanju ostvaren gubitak.

U stupac «8» pod. 4.2.1. unose se podaci o plaćenim predujmovima poreza i prireza.

Pojedinačno iskazani podaci za umanjenja dohotka (uvećanje gubitka), pod 4.2.5. za plaće novozaposlenih radnika, nagrade učenicima za naukovanje, izdatke za školovanje i stručno usavršavanje i izdatke za istraživanje i razvoj, zbrojno se prenose u stupac «3» pod 4.2.1..

U nastavku, pod 4.2.6. se unose i podaci o prenesenom gubitku, a pod 4.2.7.  izdvojeni podaci o dohotku ostvarenom na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara za koji su propisane olakšice.

U poreznoj prijavi za 2015. godinu uvedena je nova pozicija 4.2.8. Obračun doprinosa po osnovi obavljanja druge djelatnosti, s obzirom da je promijenjen način utvrđivanja obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti, u smislu da Porezna uprava više ne utvrđuje obvezu rješenjem, već je to obvezan učiniti obrtnik sam i o obvezi izvijestiti Poreznu upravu na obrascu DOH. Ujedno promijenjeno je i dospijeće plaćanja obveze doprinosa po toj osnovi i ono je sada istovjetno danu podnošenja obrasca DOH, tj. do 28. veljače 2107. Za utvrđivanje obveze doprinosa po osnovi druge djelatnosti prethodno je potrebno utvrditi razdoblje obavljanja kako samostalne djelatnosti tako i druge djelatnosti kao i osnovicu za obračun.

5. podaci o ukupnom iznosu svih oblika dohotka koje je obrtnik ostvario tj. njihov zbroj i zbroj ukupno uplaćenih iznosa poreza na dohodak i prireza tijekom godine. Ako je obrtnik ostvario samo dohodak od obavljanja obrta, ovdje upisuje isti iznos kao pod 4.2.1. Ako je tijekom 2016. godine obrtnik ostvario gubitak od obavljanja obrta (negativni dohodak), a nije ostvario druge oblike dohotka ili ih nije ostvario u visini dovoljnoj za pokriće ovoga gubitka i/ili iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi, podatak pod 5. iskazuje sa predznakom minus "-".

6. podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajima - 1. Neoporezivi primici umjetnika, 2. Neoporezivi dio umjetničkog honorara, 3. Porezno priznati izdaci reprezentacije, 4. Razlika osobnog odbitka, 5. Umanjenje poreza za olakšicu HRVI, 6. Umanjenje poreza za olakšice na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara.

7. popis priloženih isprava - obrtnik obvezno prilaže Pregled poslovnih primitaka i izdataka od samostalne djelatnosti (Obrazac P-PPI) i Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI), a ostale dokumente ovisno o vrstama ostvarenih dohodaka koje prijavljuje u poreznoj prijavi te vrstama olakšica i umanjenja koje koristi.

8. napomene - bitne za utvrđivanje porezne obveze, a koje nisu kao podatak iskazane na drugom mjestu u poreznoj prijavi.

9. utvrđivanje poreza i prireza za 2016. godinu u prilogu UPO je dio porezne prijave koji se može ali ne mora popunjavati. Ipak, svakom je obrtniku vjerojatno interesantno izračunati kolika će mu biti obveza za plaćanje poreza na dohodak, odnosno ima li pravo na povrat poreza, a to se utvrđuje upravo popunjavanjem ovog dijela porezne prijave.

Kao prvo, upisuje se iznos dijela osobnih odbitaka za obrtnika i uzdržavane članove obitelji po mjesecima i zbrojno, te dijela osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu i dana darovanja, kao i zbroj ukupnog godišnjeg osobnog odbitka.

Slijedi utvrđivanje godišnje porezne osnovice i to tako da se od ukupnog godišnjeg dohotka (od obrta prema poslovnim knjigama, ali i dohodaka iz drugih izvora ako su ostvareni i prijavljeni u prijavi) oduzme iznos osobnog odbitka. Dobivena razlika je godišnja porezna osnovica.

Na ukupno utvrđeni iznos poreza obračunava se još i prirez, po stopama koje su utvrđene propisima gradova i općina.

            Kad se na kraju usporede i oduzmu iznosi uplaćenih predujmova i utvrđene obveze za plaćanje poreza, utvrđuje se da li obrtnik ima po poreznoj prijavi obveza plaćanja razlike poreza na dohodak, ili može zatražiti povrat preplate kroz predujmove više plaćenog iznosa poreza na dohodak.

            Sukladno Općem poreznom zakonu, godišnju poreznu prijavu obvezno potpisuje porezni obveznik, njegov opunomoćenik ili porezni savjetnik, čime jamči za istinitost i vjerodostojnost, u prijavi iskazanih podataka.

Plaćanje utvrđenog poreza / povrat preplaćenog poreza

Od utvrđene ukupne svote poreza na dohodak za godinu za koju se utvrđuje, odbijaju se predujmovi poreza koji su plaćeni u toku iste godine. Za samostalne djelatnosti obrta i slobodnih zanimanja to znači da će se od utvrđene godišnje porezne obveze odbiti plaćeni porez na dohodak na žiro račun, sukladno Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba.

Razlika može biti:

 - pozitivna, pa porezni obveznik treba platiti razliku poreza i prireza po godišnjoj poreznoj prijavi i to s danom podnošenja godišnje porezne prijave. Poreznu obvezu treba platiti računom kod ovlaštenih ustanova za platni promet na kojima porezni obveznici vode novčana sredstva;   

- negativna, kada dođe do preplate poreza, pa porezni obveznik može zahtijevati pisanim putem povrat, a ako ne zahtijeva tada se preplaćena svota uračunava u predujam poreza tekućeg poreznog razdoblja. Porezna uprava neće vratiti preplaćeni porez, ako se utvrdi da porezni obveznik ima dospjelih i neplaćenih poreza ili drugih davanja koja naplaćuje npr. PDV, doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, posebne poreze i dr.

            Obrtnici i ostale samostalne djelatnosti koje po godišnjoj poreznoj prijavi iskažu obvezu poreza i prireza porezu na dohodak obvezu trebaju uplatiti najkasnije s predajom DOH obrasca, odnosno do 28. veljače 2017. na račun zajedničkih prihoda državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, u skladu s Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2017., i to na račune otvorene na razini grada/ općine.

    Obrtnici, porezni ob­veznici koji počinju obavljati samostalnu djelatnost, ne plaćaju predujam poreza na dohodak od samostalne djelatnosti sve do podnošenja prve porezne prijave. Podnošenjem godišnje porezne prijave, utvrđuje se porezna obveza za porezno razdoblje u kojem je porezni obveznik počeo obavljati djelatnost odnosno utvrđivati dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost, od kada i postoji obveza plaćanja mjesečnog predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za iduća porezna razdoblja.

 

Ukidanje rješenja o mjesečnom predujmu i utvrđivanje predujma poreza na dohodak  prema godišnjoj poreznoj prijavi

             Prema odredbama čl. 47. Zakona o porezu na dohodak, za porezne obveznike koji utvrđuju dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, ukida se rješenje o predujmu po­reza na dohodakte je propisano da se mjesečni predujam utvrđuje i plaća na temelju podatka iz podnesene godišnje prijave poreza na dohodak. Ova se odredba primjenjivala već kod porezne prijave dohotka za 2015. godinu.

To znači da za porezne obveznike obrtnike, istekom roka za podnošenje godišnje porezne prijave za 2016., prestaju vrijediti i sva rješenja o plaćanju predujmova poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti, a koja su izdana do toga dana.

    Mjesečni predujam obrtnika za 2017., odnosno za naredno porezno razdoblje utvrđuje se na temelju podataka u podnesenoj godiš­njoj prijavi poreza na dohodak za 2016. godinu, i to na način da se utvrđena porezna obveza podijeli s 12 mjeseci. Taj iznos obrtnici plaćaju u mjesecima koji slijede nakon podnošenja porezne prijave. To znači da prvi predujam treba platiti za ožujak 2017. najkasnije do kraja travnja 2017.

Ostali obračuni i obveze obrtnika i slobodnih zanimanja

             Uz godišnji obračun i prijavu poreza na dohodak, porezni obveznici obrtnici i slobodna zanimanja najkasnije do 28. veljače 2017. godine podnose za prethodnu godinu i slijedeće obračune:

  1. 1.      Konačan obračun članarine turističkim zajednicama na Obrascu TZ
  2. 2.      Obračun spomeničke rente na Obrascu SR
  3. 3.      Obračun komorskog doprinosa na Obrascu KD

 

NAPOMENA - Na web stranici Hrvatske obrtničke komore www.hok.hr objavljeni su obrasci koji su sastavni dio godišnje porezne prijave dohotka obrtnika (u rubrici E-POSLOVANJE OBRTNIKA). Hrvatska obrtnička komora, u skladu s Digitalnom agendom Europske komisije i Akcijskim planom, uvodi mogućnosti digitalnog poslovanja za svoje članove. Stoga je Hrvatska obrtnička komora i ove godine pripremila on-line obrasce, kako bi svojim članovima omogućila jednostavnije ispunjavanje porezne prijave. 

ŽELITE LI SAZNATI JOŠ DETALJA, POSJETITE WEB STRANICU HOK.HR

Izvor: HOK.hr 

 

 

 

Prethodna stranica